Online NAM priručnik – VJEŠTINA 6. Suosjećanje

Baš kao što se zrake sunca šire u svim smjerovima, bez iznimke; suosjećajan um je jednako tako ekspanzivan u nadilaženju okova sebičnih žudnji i aktivnom podržavanju svih ljudi i živih bića u nastojanju da budu sretni i da izbjegnu svaki oblik patnje. 

Nadalje, koliko god vrijeme bilo loše to ne utječe na sunce; ono uvijek sja. Isto je i sa suosjećajnim umom; uvijek i svakome je dostupan, iako nekada nije vidljiv.

Što je suosjećanje? 

Pozitivno usmjerenje prema dobrobiti drugih ljudi uz iskrenu želju i akcije da im pomognemo umanjiti nelagodu, bol i patnju, a da pri tome opet ne povrijedimo nekog trećeg. Dobrohotna i ljubazna vještina, ali istovremeno vrlo moćna, puna izvorne životne energije te znak istinske moći i kontrole.

Zašto je suosjećanje temeljna vrijednost na kojoj se temelji program „Harmonija realnosti i izbora“?

Zato jer bez kontinuiranog širenja suosjećanja, meditaciju, debatu i post-meditativnu praksu doživljavamo kao sebičnu praksu. Bez suosjećanja stalno se pitate „što će meditacija učiniti za mene“ – odgovor je: direktna posljedica meditacije neće biti vaša povišica, veći novac, rast imovine, više poštovanja, ugleda, priznanja, novih diploma ili više seksa i senzualnih užitaka. Stalna pitanja o tome što će mi donijeti meditacija, samo će vas živcirati i poticati na mijenjanje tehnika jer niti jedna nije „meni“ donijela što sam htjela/htio. Bez suosjećanja, meditativna praksa je samo još jedan koncept na koji se vezujete, pri čemu je kao i veći dio života samo „JA“ u fokusu – i to je najveća prepreka za uspjeh i napredak meditativne prakse i onemogućuje harmoniju meditacije i realnosti. Motivacija: „Ja“ i „moji sitni interesi“ nikada neće biti uzrok unutarnjeg mira.

Iako ništa od navedenih svjetovnih stvari neće biti direktna posljedica NAM meditativne prakse, prakticiranjem suosjećanja, svakim ćete danom za sebe i svoju okolinu postajati sve dragocjeniji, poput najdragocjenijeg dijamanta.

Suosjećajan um natopljen je motivacijom za dobrobit svih živih bića, bez iznimke (i onih koji nam nanose zlo). Onaj tko se zbližava i njeguje suosjećanje, ne može istovremeno njegovati i osjećati ljutnju, bijes, ljubomoru, zavist ili lijenost, zbog toga jer se te emocije međusobno isključuju. Negativne emocije nemaju istu prirodu kao um jer da imaju, kada god bi um bio prisutan, bile bi prisutne i negativne emocije, poput ljutnje, pretjerane vezanosti, ljubomore, bijesa, zavisti, pohlepe itd. Da su iste prirode kao um, ne bi ništa mogli napraviti da spriječimo negativne emocije i postojale bi zauvijek. Znamo da to nije tako jer negativne emocije kad-tad splasnu i um se umiri. Negativne emocije su ovisne o okolnostima.

Za razliku od negativnih emocija, pozitivne su emocije uvijek prisutne i iste su prirode kao i um jer je ljudska težnja za srećom uvijek prisutna i ne treba je inducirati, jednostavno um takav jest u svom prirodnom stanju. Nadalje, težnja ljudskog uma za srećom ne može biti uklonjena, niti uništena. Negativne emocije su uvijek inducirane od strane nediscipliniranog uma zarobljenog u neznanju (tema idućeg modula 7 – Oštroumna mudrost). Negativne emocije mogu biti uklonjene i uništene i s njima ne treba imati strpljenje.  

Metafora planinskog jezera:

Suosjećanje i ljubav – vlažnost jezera (iste je prirode kao i jezero)

Negativne emocije – izvor topline koji uzburkava vodu do vrenja (nije iste prirode kao jezero)

Trening suosjećajnog uma – suosjećanje prvo umjetno induciramo od strane svjesnog uma, trudom, riječima i zamišljanjem, ali treningom to postaje refleks. To je najviše što možemo napraviti za društvo u kojemu živimo jer tako drugima pokazujemo kako bi se to oni trebali ponašati. 

Kada je nečiji um natopljen suosjećanjem i željom za dobrobit drugih, možemo mu vjerovati; za razliku od osobe koja ne iskazuje te vrijednosti. 

Pošto smo svi povezani mrežom društvenih odnosa, naša motivacija i način na koji se ophodimo prema drugim ljudima, ne utječe samo na te ljude, već utječe i na njihovu djecu, članove njihove obitelji, prijatelje i susjede. Odemo li tom logikom korak dalje, motivacija i način ophođenja s drugim ljudima utječe na društvo u cjelini.

“Za osobu koja je sebično motivirana, nije jasno hoće li uzrokovati bol i patnju drugih ljudi ili neće. Za osobu čija motivacija izvire iz ljubavi i suosjećanja, sigurno je kako drugim ljudima neće uzrokovati bol i patnju.” 

Njegova Svetost XIV. Dalai Lama

Suosjećanje je blagi, dobronamjeran, smirujući, čudotvorni nektar.

Što više razumijemo temeljnu prirodu realnosti, više razumijemo da nema opravdanog, logički održivog razloga za ljutnju, ljubomoru, pohlepu ili aroganciju, a da pri tome postoje svi razlozi za suosjećanje, ljubav i brigu za dobrobit drugih. Suosjećanje je najvažnija praksa treninga uma za održivu sreću i unutarnji mir. Ljutnja je najveća prepreka.

Trening suosjećanja ne znači samo suosjećanje prema vlastitoj djeci i članovima obitelji, za to nije potreban trening. Trening je potreban za praksu velikog suosjećanja i velike ljubavi jer ta je praksa usmjerena prema svim ljudima i živim bićima podjednako.

Zašto je veliko suosjećanje važno? Zato jer je najvažniji uzrok održive sreće i unutarnjeg mira. 

Što više njegujemo altruistički um velikog suosjećanja, lakše ćemo ostvarivati i sve ostale ciljeve.

Sunce ne može biti nadvladano tamom. Tamo gdje postoji samo jedna zraka sunca, mrak ne može zavladati.

Pitanja za kritičku analizu:

  1. Što je zajedničko svim ljudskim bićima?
  2. Što nas razlikuje od drugih ljudskih bića?
  3. Koji su odgovori na gornja pitanja površne stvari, a koje su suštinske?
  4. Postoje li primjeri da površne stvari budu prepreka prijateljskog odnosa prema ljudima koji su različiti od nas? Ako postoje, razmislite o razlozima.
  5. Jesu li ti razlozi logički održivi i nakon primjene alata kritičke analize? (postavljanjem pitanja iz svog iskustva i spoznajama iz prethodnih modula)
  6. Što točno suosjećanje znači za vas?
  7. Koja je veza između zahvalnosti i suosjećanja?
  8. Koliko vam je ljudi u vašem životu, od rođenja do sada iskazalo ljubaznost, suosjećanje i brinulo za vašu dobrobit? Ovdje provedite neko vrijeme, počnite od majke i oca, preko obitelji, učitelja, profesora…pa sve do pilota aviona koji vam je nekada omogućio siguran let (ako ste ikada letjeli avionom) ili čistača/ice u tvrtci u kojoj radite.
  9. Koliko vam je lako iskazati zahvalnost svim tim ljudima? Kako se osjećate kada nekome iskazujete zahvalnost za ljubaznost, suosjećanje i brigu koja vam je iskazana?
  10. Je li u trenucima kada iskušavate zahvalnost moguće iskušavati ljutnju, ljubomoru ili pohlepu?
  11. Analizirajte vašu međusobnu povezanost s ostalim ljudima u Hrvatskoj, susjedstvu, Europi, svijetu. S kojim stanovnicima zemlje niste ni na koji način povezani? Prije konačnog odgovora, istražite na Google-u fenomen Six Degrees of Separation.
  12. Analizirajte gdje prestaje vaša briga za dobrobit i sreću drugih ljudi. Gdje povlačite granicu?
  13. Koliko vam je blizak termin univerzalne odgovornosti za dobrobit ljudi? Što to znači za vas?

Sljedeće poglavlje: Oštroumnost i etičko djelovanje

Povratak na glavni izbornik priručnika NAM Emotivna Higijena